Petrapilosa je arheološki lokalitet na kojem se isprepliću prošlost i sadašnjost

Za lokalitet Petrapilosa čula sam još u ranom djetinjstvu. Ipak, prvi put posjetila sam ga tek godinama kasnije, u vrijeme kad sam odrađivala studentsku praksu. Mogu reći da je to jedan od onih arheoloških lokaliteta u koje se zaljubiš na prvi pogled. Ne samo radi arheologije već i zbog prekrasne prirode i pogleda (na meni jedan od dražih dijelova Istre). Nakon toga, Petrapilosu sam ponovno posjetila sa Željkom prošlog mjeseca, a više o tom posjetu kao i prošlosti ove utvrde, možeš pročitati u nastavku. 🎀

Kako je projekt KulTERRA vratio život Petrapilosi?

Iako su Petrapilosu izletnici posjećivali i ranije, popularnost ovog kaštela znatno je porasla nakon njegove revitalizacije u sklopu projekta KulTERRA. Zahvaljujući projektu, utvrdi je ponovno udahnut život, a nama je pružena prilika da kroz interaktivni sadržaj, na zabavan način, naučimo mnogo o njezinoj prošlosti.

Utvrda na grebenu visoko iznad doline mlinova

Petrapilosa jedna je od najvećih feudalnih utvrda Istre, smještena na vrhu klisure iznad doline rijeke Bračane, nedaleko Buzeta. U toj je dolini u prošlosti postojalo mnoštvo mlinova koji se spominju već u Istarskom razvodu!

Slično kao u slučaju Dvigrada i ovdje se radi o lokalitetu s  iznimno važnim prometnim i strateškim položajem. S obzirom na to da se utvrda nalazi na čak 119 metara nadmorske visine, njezin je položaj bio ključan pri obrani.

Smještaj kašela je i danas pomalo izazovan, ali iz sasvim drugih razloga. Naime, putujući (bilo iz smjera Motovuna ili Buzeta), Petrapilosu možeš vidjeti još iz podnožja, a do nje vodi uska krivudava cestica. Put do vrha brežuljka predstavlja pravu malu avanturu (mislim da se Željki i meni auto uspjelo ugasiti čak dva puta). 🙈

Kontinuitet života od vremena prapovijesti

Život se na ovome lokalitetu odvijao i puno prije srednjeg vijeka. Naime, u prapovijesno vrijeme ovdje se najvjerojatnije nalazilo gradinsko naselje, o kojem je prvi pisao C. Marchesetti. Nažalost, ostatke prapovijesnog naselja danas je nemoguće uočiti s obzirom da su uništeni, vjerojatno gradnjom utvrde. Među zanimljivije nalaze iz vremena prapovijesti svakako spada ostava oružja iz željeznog doba.

Ako te zanimaju razdoblja prapovijesti i antike na području Buzeta i okolice, baci oko na Istrapediju, gdje možeš pronaći osnovne podatke o ovim temama.

Vulginius de Petrapilosa, sukobi i ubojstva

U povijesnim izvorima utvrda se prvi put spominje još u 10. stoljeću i to pod nazivom Ruin, dok današnji naziv zapravo dolazi od latinskog Pietra Pilosa.

Možda se sada pitaš i tko je Vulginius? Iako meni pomalo zvuči kao neka od čarolija iz knjiga o Harryju Potteru 🔮, zapravo je riječ o prvoj osobi koja si je uz osobno ime, dodala naziv prema imenu utvrde.

Vulginius de Petrapilosa spominje se u izvorima iz 13. stoljeća, a njegova plemićka obitelj bila je vlasnik kaštela još više od sto pedeset godina! Radi se o veoma utjecajnoj istarskoj obitelji, a to potvrđuje i zanimljiva činjenica kako dvojica Vulginiusovih potomaka, nakon sudjelovanja u sukobima, bivaju ubijeni. U to vrijeme ovo je područje bilo pod akvilejskom vlašću, koja je trajala sve do 15. stoljeća.

Arheološka istraživanja i (čak) 11 faza gradnje srednjovjekovne utvrde

Kad danas govorimo o Petrapilosi, najčešće pomislimo na feudalnu utvrdu iz srednjeg vijeka. Prema analizi arheologa Josipa Višnjića, postojalo je 11 faza gradnje.

Arheološka istraživanja na lokalitetu započela su prije skoro 30 godina, ali se arhitektonskoj analizi intenzivnije pristupilo posljednjih desetak, zahvaljujući upravo Josipu Višnjiću, koji se je ovom problematikom bavio i u sklopu svog magistarskog rada.

Riječ je o lokalitetu koji pruža puno informacija o vremenu od 12. do 17. stoljeća. Iako je na samome početku kaštel imao strogo vojnu ulogu, dolaskom plemstva u 13. stoljeću, dobiva i novi značaj – onaj rezidencijalni. Kasnije, u 15. i 16. stoljeću postaje gotovo isključivo rezidencijalnog karaktera. Zadnja (11. faza gradnje) pada u kraj 16. stoljeća.

Arhitektura Petrapilose savršeno se prilagodila uvjetima, i kako Josip Višnjić navodi, maksimalno je iskorišten sav prostor. Kad smo Željka i ja stale pred glavni ulaz, malo je reći da smo ostale bez riječi. Osim na fascinantnu utvrdu, dojmu svakako pridonosi i prekrasna priroda kao i pogled na kuće, rijeku i obližnje brežuljke.

Pogled s vrha utvrde 😍

Petrapilosa se sastoji od vanjskog dvorišta i središnjeg dijela u kojem se izdvajaju unutrašnje dvorište, kula i palas. Sam palas je i arhitektonski zanimljiv budući da sadrži prekrasne prozore u nišama, od kojih neki imaju čak i klupe! Ovakva je praksa česta u 15. stoljeću, ali se javlja i puno ranije. Analogije se u Istri mogu naći na lokalitetu Possert pa ti preporučujem da i njega posjetiš (ako do sada nisi). 😊

Ideja o rušenju utvrde te njezino izgaranje u požaru

Kad je Petrapilosa pala pod mletačku vlast, njezina je sudbina bila u najmanju ruku neizvjesna. Naime, javila se čak i ideja kako očuvanje utvrde nije potrebno te se spominjalo njezino rušenje.

Na sreću, ipak nije srušena, već 1440. godine postaje vlasništvo plemića Nicola Gravisija. Nešto kasnije, točnije u 17. stoljeću, dolazi do požara te izgaranja kaštela koje se često spominje u izvorima. Nakon tog događaja Petrapilosa vjerojatno više nikada nije obnovljena, iako je obitelj Gravisi o tome razmišljala.

Crkva u funkciji plemstva i vojnika u kojoj možeš rješavati kvizove i slušati o legendama

Crkva sv. Marije Magdalene romanička je jednobrodna i jednoapsidalna crkva s preslicom na pročelju. Prema Josipu Višnjiću izgrađena je u 13. stoljeću, ali je u korištenju ostala sve do 18. stoljeća.

Fascinantnost ove crkvice je osim impozantnog položaja uz samu liticu i njezina unutrašnjost. Arheološka istraživanja pokazala su kako su zidovi crkve bili ukrašeni freskama iz 15. stoljeća, a analogije ukazuju na sličnosti s talijanskim fresko slikarstvom. Njezina posebnost su i pronađeni glagoljski natpisi. Meni je možda najzanimljivija činjenica da je riječ o crkvi koja je funkcijom služila isključivo za vojnike i plemstvo, dok je ostatku pučanstva služila obližnja crkva sv. Antuna opata, u selu Opatija.

Crkvica se nalazi veoma blizu ulaza pa u nju možeš ući i prije uspinjanja na utvrdu. Danas više nećeš moći uživati u ljepotama fresaka ali ćeš zato naići na mnogo interaktivnih sadržaja. Meni su omiljeni bili kvizovi pa sam svojim arheološkim (pred)znanjem pokušala skupiti najveći broj bodova i doći na prvo mjesto. Ovom prilikom neću otkriti jesam li u tome uspjela. 😅

Osim toga, moći ćeš doznati i mnogo podataka o povijesti kaštela kao i o legendama koje se uz njega vežu. Željku i mene je ovaj koncept interpretacije oduševio i definitivno smo s još većim guštom krenule na pustolovinu penjanja do vrha Petrapilose.

Ispreplitanje vremenskih razdoblja na samom sjeveru Istre

Rekla bih da je Petrapilosa lokalitet čija je prošlost ponovno oživjela zahvaljujući interaktivnim sadržajima pristupačnima svima, kao i mogućnostima koje nam pruža vrijeme u kojem živimo.

Dok smo Željka i ja šetale i divile se ostacima utvrde i prekrasnom krajoliku, istovremeno slušajući o legendama i povijesti vezanima uz nju, gotovo da sam mogla osjetiti suživot različitih vremenskih razdoblja. A sigurna sam da nisam jedina. Uostalom, postoji li bolji način učenja o prošlosti od onog uz termosicu kave i s pogledom na bajkovite brežuljke sjeverne Istre?

Kako nastaje vez?

Ovom prilikom odlučila sam ti pokazati prvi korak pri nastajanju veza, a to je skica. Svaku ideju prije prenošenja na tkaninu, najprije nacrtam na papiru. Nakon toga slijedi precrtavanje (za sada starinskim načinom – putem indiga).

Ako se želiš okušati u vezenju, a ne znaš odakle krenuti, svakako ti preporučujem blog divne vezilje Tonke na kojem možeš doznati sve o ovom hobiju. 😍

…do sljedećeg prvog ponedjeljka u mjesecu 🤎

Izvori:

 • Jerković, Kristijan. Umjetnička topografija Buzeštine u srednjem vijeku. Diplomski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2013.
• Višnjić, Josip. Petrapilosa. Arhitektonska analiza srednjovjekovne utvrde. Magistarski rad. Fakulteta za humanistične študije Univerze na Primorskem. Kopar, 2008.
• Višnjić, Josip. Petrapilosa- arhitektonski razvoj utvrde. U: Buzetski zbornik 37. Buzet. 2010.
• Višnjić, Josip. Petrapilosa – paradigmatski primjer razvoja istarske srednjovjekovne feudalne utvrde. U: Notabile castrum/castello ben munito e ornato : kašteli Petrapilosa i San Vincenti u povijesnom i građevinskom kontekstu. Svetvinčenat, 2019.
• Višnjić, Josip. Rezultati arheoloških istraživanja provedenih unutar kaštela Petrapilosa tijekom 2010. i 2011. g. Buzetski zbornik 39. Buzet. 2012.
• Istrapedia.hr

Objavio Emina Paćalat

Arheologinja s glavom u oblacima. Zaljubljenica u millennial pink estetiku, poeziju Vesne Parun, proljeće i francuski novi val.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Napravite svoju stranicu s WordPress.com
Započnite
%d blogeri kao ovaj: